Držislav Švob

Zadruga Domladovac – Napisali: Držislav Švob i Franko Petrić
Nadbiskupska tiskara u Zagrebu; Zagreb, 1929. g.
papir; tisak, klamanje, lijepljenje, falcanje; 22,5 x 15 (63) cm; o 24 str.
HPM-102113/1

Povijesno-etnološka studija D. Švoba i F. Petrića preštampana je iz Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena (knjiga XXVII./1929., str. 92.-110.). Tekst se velikim dijelom bazira na usmenim iskazima relevantnih kazivača - predstavnika porodične zadruge Domladovac, iz sela Lazine (u općini Draganić kraj Karlovca) - a ilustriran je s 8 crno-bijelih fotografija, 2 shematska nacrta i (umetnutim) listom s genealoškim podacima o muškim i ženskim članovima 5 grana (loza) navedene zadruge.

Držislav Švob: Komes Domald (Doktorska disertacija iz god. 1933.) - Posebni otisak iz biltena "Naučna misao", br. 3-4 - 1955. god.
Društvo za unapređivanje i širenje nauke (izdavač); Zagreb, 1955. g.
papir, karton; tisak, klamanje; 23.5 x 16.5 cm, o 36 str.
HPM-101684

Brošura s postumno objavljenom disertacijom Držislava Švoba započinje str. 5. na kojoj se nalazi fotografski portret i biografija autora, nakon čega slijedi popis njegovih radova (str. 6.) te odmah potom tekst znanstvene rasprave na temu Komes Domald (str. 6.-32.); na kraju brošure nalaze se Bilješke (str. 33.-37.) te vrlo kratak sažetak (Summary) na engleskom jeziku (str. 37.)

Doktorska diploma Držislava Švoba (prijepis)
Univerzitet u Zagrebu – Rektorat (izdavač), potpisnici: Albert Bazala (rektor), Stanko Hondl (dekan) i Stjepan Matičević (profesor promotor)
Zagreb, 30.06.1933. g.
papir; tisak, falcanje; 39.5 x 27 cm, o 1 str.
HPM-101683

Sveučilišna (doktorska) diploma dr. filozofije Držislava Švoba, pisana je latinskim jezikom, uobičajenim stilom za tu vrstu službenih dokumenata, na jednoj stranici (žućkastoga) papira, te ovjerena otiskom pečata izdavača - Rektorata Univerziteta u Zagrebu - (nečitljivim) vlastoručnim potpisom njegova glavnog arhivara i propisanim biljegom od 10 din.

Narodna starina - Časopis za historiju i etnografiju južnih Slovjena, knj. XII., br. 1., sv. 30./15. VII. 1933.
Josip Matasović (vlasnik i odgovorni urednik); Muzej grada Zagreba, Etnografski muzej u Zagrebu i Grafička zbirka u Zagrebu (izdavači), Tipografija d.d. (tisak)
Zagreb, 15.07.1933. g. (doštampano 1935. g.)
papir; tisak, klamanje, lijepljenje; 25,3 x 17,5 cm, o 85 str.
HPM-102118

Primjerak 30. sv. Časopisa za historiju i etnografiju južnih Slavena „Narodna starina“ od 15.VII.1933. doštampan je 1935. g. (kako je navedeno na poleđini prednjih korica), a sardži sljedeće znanstvene članke: Sopile i zurle - sa 55 slika (Dr. Božidar Širola); Muzej Matice Srpske u Novom Sadu - sa 8 slika (Franjo Malin); Arheološki muzej u Obrovcu (Dr. Boško Desnica); Miscellanea balkanica I. (Derviš Korkut); Šest slovenskih zagovora iz godine 1720. (Janko Barle); Odnos "Matijaša Grabancijaša Dijaka" Tita Brezovačkog prema Goetheovu "Faustu" (Dr. Držislav Švob); Jelačićiana iz Vukovara I. (Dr. Josip Matasović). Potom slijedi rubrika s prikazima novih publikacija, a na kraju Bilješke. (Časopis je pronađen u dokumentarnoj ostavštini D. Švoba, vjerojatno kao autorski primjerak za objavljeni tekst.)

Numismatika - Vjesnik Numismatičkog društva u Zagrebu - Godište 1933.
Numismatičko društvo u Zagrebu (izdavač), urednik Benko Horvat, Zaklada tiskare Narodnih novina (tisak); Zagreb, 12.1933. g.
papir; tisak, klamanje; 31 x 23,5 cm, o 47 str.
HPM-102119

Na poleđini prednjih korica Vjesnika Numizmatičkog društva u Zagrebu iz 1933. g. naveden je Sadržaj toga broja časopisa, nakon čega slijedi dvojezični Predgovor - Vorvort uredništva (na hrvatskom i njemačkom jeziku) te sljedeći znanstveni članci: Nepoznat denar cara Trajana sa natpisom ARAB INO. (Benko Horvat); Još jedna dosad nepoznata dubrovačka minca iz XV. vijeka (Milan Rešetar); Nalaz rimskih republikanskih i Augustovih denara iz Ribnika (Josip Klemenc); Četiri unikata iz moje zbirke bosanskih novaca (Alfred Makanec); Dosad nepoznat brončan medaljon cara Dioklecijana i Maksimijana Herkulija (Benko Horvat); Nepoznat solidus Konstancija II sa natpisom GOTHIA (Jozo Petrović); Novac tesalskog sevastokrata Stefana Gavrilopula Melisina pripisan dosad srpskom kralju Stefanu Radoslavu (Držislav Švob); Novci grada Iasosa u Kariju sa publikacijom jednog novog novčanog tipa (Benko Horvat); O imenu Brskovo u Srbiji (Antun Mayer); Sveslavenska izložba medalja u Lavovu (Ivo Uzorinac). Na kraju se nalaze rubrike: Miscellanea, Personalia, Društvene vijesti i Nekrolozi, te 3 lista (kunst-druck) papira s crno-bijelim ilustracijama objavljenih članaka. (Časopis je pronađen u dokumentarnoj ostavštini D. Švoba, vjerojatno kao autorski primjerak za objavljeni tekst.)

Postanak Vidinske države cara Sracimira - Preštampano iz Vjesnika Hrv. arheol. društva, nove serije XVI. 1935.
Držislav Švob (autor), Hrvatsko arheološko društvo (izdavač); Zagreb, 1935. g.
papir; tisak, lijepljenje; 28 x 20,2 cm, o 12 str.
HPM-102113/2

Povijesno-numizmatička studija Držislava Švoba preštampana je iz nove serije Vjesnika Hrvatskog arheološkog društva (XVI/1935., str. 127.-136.), a bavi se tematikom iz bugarske kasno-srednjovjekovne povijesti. Tekst je ilustriran crtežima 5 relevantnih numizmatičkih primjeraka iz 14. st., te završava sažetkom na njemačkom jeziku (Zusammenfassung).

Zar Stefan Radoslav? (edicija Poklon)
Držislav Švob (autor i izdavač), Tiskara Gustav Seligman (tisak); Zagreb, 1938. g.
papir; tisak, klamanje; 23 x 15 cm, o 10 str.
HPM-102116

U kratkoj povijesno-numizmatičkoj raspravi autor D. Švob iznosi argumente o pogrešnoj identifikaciji jednog primjerka srednjovjekovnog novca koji se u suvremenoj historiografiji pripisuje srpskom kralju Stefanu Radoslavu, a zapravo pripada tesalskom sevastokratu Stefanu Gavrilopulu Melisini. Tekst je tiskan u vlastitoj nakladi autora (kao Poklon), bez ilustracija i dodataka, uvezan u tanke žute korice.

Napomena o vjerodostojnosti jedne knjige (Informator - Književni almanah)
Držislav Švob (autor), Bogdan Rajakovac (izdavač i urednik), Narodna tiskara (tisak)
Zagreb, 1939. g.
papir; tisak, klamanje; 17 x 12,5 cm, o 10 str.
HPM-102115/1-5

Kratak tekst (vjerojatno) D. Švoba na temu vjerodostojnosti solunskog procesa iz 1918. g. - na kojemu je zbog veleizdaje osuđen pukovnik kraljevske jugoslavenske vojske, Dragutin Dimitrijević Apis i grupa njegovih istomišljenika iz tajnog udruženja Crna ruka - objavljen je kao jedini prilog 1.sveska književnog almanaha Informator, koji je počeo izlaziti u izdanju i redakciji Bogdana Rajakovca. Uvodni tekst izdavača-urednika tiskan je na poleđini prednjih (ružičastih) korica, dok je na naslovnoj strani (prve) brošure (HPM 102115/1) kao i na njezinoj 1. stranici, ispod naslova teksta, rukopisom (plavom tintom) ispisano ime i prezime vjerojatnog (pravog) autora članka: Držislava Švoba (pritom je - u potonjem slučaju - prekriženo ime Bogdana Rajakovca, koji je naveden kao pisac teksta).

Ivan Dalmata - Novi prilozi o rodu, životu i radu
Držislav Švob (autor); Zagreb, oko 1940. g.
papir; strojopis, rukopis; 33,5 x 21 cm, o 5 str. (prvi primjerak); 30,5 x 21,5 cm, o 7 str. (drugi primjerak)
HPM-102120/1-2

Dva strojopisna rukopisa Švobove povijesne (neobjavljene) studije o Ivanu Dalmati identični su po svom sadržaju, ali su ispisani svaki zasebno, na različitim tipovima papira i u različitim vremenima. Iako oba teksta obiluju autorovim (rukopisnim) ispravkama sitnih pogrešaka (uglavnom strojopisnih ili pravopisnih) one se nalaze na različitim mjestima svakog primjerka.

Nastariji dubrovački i bosanski novci
Držislav Švob (autor); Zagreb, oko 1940. g.
papir; strojopis, rukopis, falcanje; 34 x 21 cm, o 21 str.
HPM-102122

Neobjavljena numizmatička studija D. Švoba uredno je ispisana pisačim strojem, bez rukopisnih ispravaka pogrešaka, te umetnuta u korice načinjene od lista trgovačkog papira na kojem je (rukom, crnom tintom) naznačen naslov.

Rukopisi neobjavljenih povijesnih studija Držislava Švoba
Zagreb, 1940.-1943. g.
papir; rukopis, falcanje; 30-34 x 21,5 cm, o 64 listova (ukupno);
HPM-102121

Skupina rukopisnih bilješki te (više ili manje) dovršenih autorskih tekstova povjesničara, kustosa i ravnatelja Historičkog muzeja u Zagrebu, D. Švoba, većim je dijelom nastala neposredno prije kapitulacije Kraljevine Jugoslavije (a dijelom u doba NDH). Tekstovi i bilješke analiziraju sljedeće povijesne teme: 1. Popis odnoseći se na sedamnaestu glavu spisa Tome arhiđakona splitskog (23 lista - različitih formata i dimenzija), 2. Jugoslavenski novci u srednjem vijeku (7 listova - različitog formata i dimenzija), 3. Incest gensa (3 lista), 4. Župa, župan, ban i pan (9 listova), 5. Porijeklo krsne slave i imena (11 listova), 6. Bizantski i zapadnoevropski novčani sustav kasnoga srednjeg vijeka (nastavak - rađeno u siječnju 1943.) (11 listova).

Krnji ljetopis splitski - Onima koji kroče "Per Ardura ad - Basta" salutem (Posebni otisak iz Vjesnika Hrv. arheol. društva, nove serije XVII. Zagreb 1936)
Držislav Švob (autor), Hrvatsko arheološko društvo (izdavač); Zagreb, 02.1940. g.
papir; tisak, klamanje; 26,7 x 20,5 cm, o 14 str.
HPM-102114/1-4

Povijesna studija D. Švoba na temu historiografske, kronološko-paleografske analize krnjeg splitskog ljetopisa (iz 13./14. st.) objavljena je u novoj seriji Vjesnika Hrv. arheol. društva (XVII./1936., str.209-217.) te umnožena kao posebni otisak - u veljači 1940. - … po narudžbi pisca. Tekst nije ilustriran, a završava sažetkom na njemačkom jeziku (Zusammenfassung).

Fotografija Držislava Švoba (desni poluprofil)
Studio Kovalsky; Zagreb, oko 1941. g.
fotografija (crno-bijela); rukopis, pečaćenje; 8.5 x 6.5 cm
HPM-101695/1

Crno-bijeli fotografski portret - izrađen na bijeloj podlozi - prikazuje desni polu-profil glave Držislava Švoba, do ramena, odjevenog u sako i tamnu košulju, s prugastom kravatom.

Fotografija Držislava Švoba (lijevi poluprofil)
Zagreb, oko 1941. g.
fotografija (crno-bijela); pečaćenje; 8.5 x 6.2 cm
HPM-101695/2

Crno-bijeli fotografski portret - izrađen na tamnoj podlozi - prikazuje torzo s lijevim polu-profilom Držislava Švoba, odjevenog u sako i prugastu košulju, te prugastu kravatu.

Fotografija muzealaca: Držislav Švob i Stjepan Gunjača (u Kninu?)
Zagreb, oko 1941. g.
fotografija (crno-bijela); rukopis; 14 x 8.7 cm
HPM-101696

Crno-bijela fotografija prikazuje cjelovite figure dr Stjepana Gunjače (u šeširu, lijevo), kustosa Muzeja hrvatskih starina (t.j. Muzeja Savske i Primorske banovine) u Kninu i dr Držislava Švoba (desno), kustosa Hrvatskog narodnog historičkog muzeja iz Zagreba. Snimljena je vjerojatno na kninskoj utvrdi, te izrađena u formi razglednice.

Skupna fotografija Držislava Švoba s grupom muzealaca (u Zagrebu)
Zagreb, oko 1941. g.
fotografija (crno-bijela); rukopis, pečaćenje; 8.5 x 6.3 cm
HPM-101697

Crno-bijela fotografija (sepija) prikazuje cjelovite figure dr Držislava Švoba (u šeširu, desno) i još šestero njegovih kolegica i kolega - snimljenih (vjerojatno) u Boškovićevoj ulici u Zagrebu.

Panoramska razglednica Dubrovnika (upućena V. Hoffileru od Držislava Švoba)
Dubrovnik, 01.05.1942. g.
karton, poštanske marke; tisak, rukopis, pečaćenje, lijepljenje; 9 x 14 cm, o 2 str.
HPM-101686

Tekstom ispisanim crnom tintom na poleđini razglednice kustos Hrvatskog narodnog historičkog muzeja u Zagrebu, dr. Držislav Švob, obavještava direktora, dra Viktora Hoffilera, da je prilikom službenog puta u Trebinje zajedno sa svojim suputnikom (preparatorom iz MUO-a, Franjom Finkom) bio uhapšen i otpremljen u Dubrovnik te pušten nakon intervencije Velikog župana (župe Dubrava, dra Ante Buća) i (do)ministra (vanjskih poslova NDH) dra (Vjekoslava) Vrančića.

Potvrda o uhićenju muzejskih djelatnika (od strane talijanskih vlasti) tijekom njihova službenog puta iz Zagreba u Trebinje (prijepis)
Velika župa Dubrava iz Dubrovnika (izdavač), Hrvatski narodni historički muzej u Zagrebu (ovjerovitelj), Ante Buć i Viktor Hoffiler (potpisnici)
Dubrovnik- Zagreb, 03.05.1942. g.
papir; strojopis, rukopis, pečaćenje; 33.5 x 21 cm, o 1 str.
HPM-101688

Prijepis Potvrde (Broj 4578/42.) Velike župe Dubrava iz Dubrovnika od 3. svibnja 1942. - ispisan je pisaćim strojem te ovjeren otiskom pečata Hrvatskog narodnog historičkog muzeja u Zagrebu i vlastoručnim potpisom njegova ravnatelja, dra Viktora Hoffilera. U njoj se navode pojedinosti hapšenja (u vlaku, kraj Huma) i privremenog zatočenja (u Dubrovniku od 24.-30. travnja 1942. g.) dvojice muzejskih djelatnika iz Zagreba - kustosa HNHM-a, dra Držislava Švoba, i preparatora iz MUO-a, Franje Finka - i to tijekom njihova službenog puta u Trebinje. Pritom su specificirani službeni dokumenti koje talijanske fašističke vlasti uhapšenicima nisu vratile nakon oslobađanja.

Pismo odvjetnika Ive Politea upućeno Držislavu Švobu
Zagreb, 04.11.1942. g.
papir, poštanska marka; strojopis, rukopis, pečaćenje, lijepljenje; 23.5 x 17.5 cm, o 1 str. (pismo); 12.5 x 18.5 cm (koverta)
HPM-101689

U svom pismu Ivo Politeo srdačno zahvaljuje dru Držislavu Švobu na dobivenom poklonu - kopiji rimske glave - te mu daje na znanja da su mu njegove odvjetničke usluge i dalje (kao i do sada) na raspolaganju, u slučaju potrebe.

O hronologiji krnjeg ljetopisa splitskog (Poseban otisak iz "Viestnika Hrvatskog arheoložkog družtva", nove serije svezaka XXII-XXIII 1942-1943)
Držislav Švob (autor), Hrvatsko arheološko društvo (izdavač); Zagreb, 1943. g.
papir, karton; tisak, klamanje, lijepljenje; 26 x 21 cm, o 5 str.
HPM-102117/1-2

Vrlo kratak analitički tekst D. Švoba na temu datacije Krnjeg ljetopisa splitskog, s njemačkim prijevodom sažetka (Zusammenfassung), tiskan je kao poseban otisak dvobroja XXII-XXIII Vjesnika Hrvatskog arheološkog društva iz 1942.-43. g., te uredno uvezan u svjetloplave kartonske korice.

Optužnica Pokretnog prijekog suda NDH protiv Držislava Švoba (prijepis)
Državno tužiteljstvo pokretnog priekog suda; Zagreb, 12.06.1944. g.
pelir-papir; strojopis; 30.5 x 21 cm, o 1 str.
HPM-101690

U tekstu je formulirana zajednička optužnica državnog tužitelja NDH, dr. Grossa, protiv trojice okrivljenih: (1) dra Džislava Švoba, prof. Mudroslovnog fakulteta i v.d. upravitelja Hrvatskog državnog povijesnog muzeja u Zagrebu, (2) Zvonimira Matića, činovnika računovodstva Državne riznice i (3) Matije Radovića, činovnika Našičke d.d. i umirovljenog općinskog bilježnika. Navedeni su pritvoreni kod sudbenog stola u Zagrebu pod sumnjom da su tijekom 1943. i 1944. g. u više navrata, preko stanovitog nadsatnika Antuna Bervaldija, materijalno pomagali partizane i tako surađivali s komunističkim i terorističkim pokretom, kojiima je cilj protuzakonito prigrabljivanje vlasti.

Improvizirana (logorska) dopisnica zatočenika Držislava Švoba upućena iz Lepoglave obitelji u Zagreb
Lepoglava, 21.03.1945. g.
papir, poštanska marka; šapirografiranje, rukopis, pečaćenje, lijepljenje; 7 x 14 cm, o 2 str.
HPM-101691

Na poleđini improvizirane logorske dopisnice zatočenik Radnog logora Lepoglava, Držislav Švob, ispisao je običnom olovkom vrlo koncizne upute roditeljima o vrstama i količini namirnica koje su mu potrebne u logoru, naglasivši na samom početku da je zdrav i da redovito prima njihove pakete.

Apel uglednih hrvatskih intelektualaca upućen poglavniku NDH u cilju pomilovanja dra Držislava Švoba od doživotnog zatvora
Dr. Božidar Murgić; Zagreb, 22.04.1945. g.
papir; strojopis, rukopis, falcanje; 34 v 21 cm, o 2 lista (pismo); 29 x 21 cm, o 1 list (dodatak)
HPM-101692

U tekstu molbe upućene Poglavniku NDH dr. Božidar Murgić navodi mnogobrojne profesionalne, moralne, pa čak i političke razloge u korist oslobađanja uglednog znanstvenika i muzealca, izvanrednog sveučilišnog profesora hrvatske povijesti na Zagrebačkom sveučilištu i bivšeg upravitelja povijesnog muzeja, dr. Držislava Švoba, od kazne doživotnog ztvora. Apelu je priložena lista s popisom 47-orice istaknutih pojedinaca (muzealaca, konzervatora i arhivista, sveučilišnih profesora raznih struka, književnika, svećenika itd.) koji podržavaju njegove argumente – a među njima se nalaze: zagrebački nadbiskup A. Stepinac i njegov tajnik Ivo Šalić, upravitelj MUO-a V. Tkalčić, upravitelj HDA J. Matasović, sveučilišni prof. R. Horvat, upravitelj Sveučilišne knjižnice M. Orešković, prof. ALU T. Krizman, i dr.